Sadržaj
Alkoholna pića stoljećima prate čovječanstvo. Kamo god pogledate u povijesti, naći ćete zapise o vinu, pivu ili drugim fermentiranim pićima, koja su u većim količinama mijenjala svijest. Čak se vjerovalo da alkohol ima ljekovita svojstva, unatoč činjenici da je prekomjerno pijenje često dovodilo do mamurluka, glavobolje i dehidracije. Nije se konzumirao samo uz obroke – budući da je voda često bila kontaminirana – nego i kao ključni dio slavlja. Alkohol je i danas središnje obilježje društvenih događanja. Postao je toliko uobičajen da se oni koji apstiniraju često smatraju čudnima. Ipak, ostaje istina da je alkohol, prema mnogim mjerama, jedna od najštetnijih tvari. Šteti fizičkom i mentalnom zdravlju osobe koja pije, ali također utječe na one oko njega.
Alkohol je droga
Unatoč tome što je široko dostupan u trgovinama, alkohol se još uvijek klasificira kao droga. Ključni sastojak odgovoran za njegove učinke jest etanol. Problem je s etanolom u tome kako djeluje. Većina drugih droga ili oponaša tvari koje se nalaze u mozgu (poput opijata) ili djeluje na specifične receptore u mozgu (poput THC-a). Etanol je, međutim, mala molekula koja može proći kroz stanične membrane, utječući na funkcioniranje stanica iznutra.
Točan mehanizam djelovanja etanola nije sasvim jasan. Zbog svoje male veličine, etanol se difuzijom širi po tijelu, lako dospijevajući u različite dijelove tijela. Nekoć se vjerovalo da su njegovi učinci na središnji živčani sustav (CNS) nespecifični. Danas znamo za više od 20 mogućih mjesta djelovanja u mozgu, uključujući njegove učinke na GABA-receptore, serotoninski i dopaminski sustav, pa čak i opioidne receptore.
Više od 90 % konzumiranog etanola se metabolizira, dok se ostatak izlučuje urinom, znojem i dahom. Nakon pijenja, etanol ulazi u krvotok iz probavnog trakta i prenosi se u jetru. Čak i jedno piće (0,04 litre žestokih pića, pivo ili čaša vina) može opteretiti jetru i njenu sposobnost da metabolizira etanol. Kao rezultat toga, etanol ostaje u tijelu dulje vrijeme, utječući na mozak, ali i na sve druge organe.
U jetri se etanol razgrađuje pomoću enzima alkohol-dehidrogenaze u acetaldehid. Acetaldehid je toksičan i kancerogen, pa ga drugi enzim, acetaldehid dehidrogenaza, brzo pretvara u acetat (ionski oblik octene kiseline), koji je samo blago toksičan i može se upotrijebiti kao alternativni izvor energije. Smatra se da je acetat jedan od glavnih uzroka mamurluka.[1]
Učinak alkohola na dopaminski sustav uvelike je odgovoran za njegovu iznimno ovisničku prirodu i razvoj ovisnosti. Što više alkohola osoba konzumira, to se više dopamina oslobađa, što dovodi do povećane vjerojatnosti ovisnosti.[2]
Akutni učinci alkohola ovise o postotku alkohola u krvotoku. Međutim, uobičajena je mjera ‰ (promil). Učinci se općenito mogu kategorizirati na sljedeći način:
| ‰ alkohol u krvi | Učinak |
|---|---|
| 0,2 – 0,39 | Normalna koordinacija, s blago smanjenim inhibicijama. |
| 0,4 – 0,59 | Osjećaj ugode, blaga euforija, osjećaj topline, blago poremećeno rasuđivanje i smanjena pozornost. |
| 0,6 – 0,99 | Lagano narušena ravnoteža, govor, vid, vrijeme reakcije i sluh. Euforija u kombinaciji sa smanjenom samokontrolom. Poremećeno pamćenje. |
| 1 – 1,29 | Značajno poremećena ravnoteža, primjetan gubitak pažnje, nejasan govor, smanjen periferni vid i sporije vrijeme reakcije. |
| 1,3 – 1,59 | Ozbiljno narušena koordinacija i motorička kontrola. Zamagljen vid i gubitak ravnoteže. Euforija ustupa mjesto disforiji (neugodnim osjećajima). |
| 1,6 – 1,99 | Disforija i mučnina. Tipična slika jako pijane, nekoordinirane osobe. |
| 2 – 2,49 | Potreba za pomoći pri hodu. Potpuna mentalna zbunjenost. Disforija s mučninom i povraćanjem, s mogućnošću gubitka svijesti. |
| 2,5 – 3,99 | Trovanje alkoholom. Gubitak svijesti. |
| 4 i više | Koma i moguća smrt zbog zatajenja disanja. |
[3]
Možda će vas zanimati i ovi proizvodi:
Učinci alkohola na mozak
Alkohol dolazi do mozga kroz krvotok, baš kao i do ostatka tijela. Budući da ne zahtijeva probavu, putuje izravno iz probavnog sustava u krv. Kao što je ranije spomenuto, iako se njegovi učinci na mozak uvelike proučavaju, ne postoji nijedan mehanizam koji u potpunosti objašnjava kako djeluje. Jedan od najpoznatijih mehanizama njegov je utjecaj na receptore GABAA, slično djelovanju nekih anestetika. Usporava SŽS i djeluje kao sedativ, zbog čega se osjećamo opuštenije i samopouzdanije nakon pijenja.[4]
Osim receptora GABAA, koji su povezani s ionskim kanalima, etanol također utječe na druge ionske kanale. U nekim slučajevima ima suzbijajući učinak, dok u drugima pobuđuje prijenos signala u mozgu, pridonoseći ukupnoj neravnoteži i disfunkciji SŽS-a.
Kao i svaka droga, etanol oštećuje mozak. Među zakonitim i nezakonitim supstancama, etanol je jedna od najštetnijih u smislu propadanja moždanih stanica. Također usporava neurogenezu i neuroplastičnost – stvaranje novih veza između moždanih stanica.[5] Osim toga, etanol može potaknuti programiranu smrt stanica (apoptozu).[6]
Istraživanje iz 2022. godine koje je uključilo više od 39 000 sudionika pokazalo je da čak i ekvivalent jednog malog piva dnevno dovodi do značajnog smanjenja mozga i njegova ubrzanog starenja. Naravno, taj se učinak pogoršavao s povećanjem broja pića dnevno. Na temelju tog i drugih istraživanja, jasno je dokazano da ne postoji sigurna količina alkohola.[7]
Kronični učinci konzumiranja alkohola ozbiljno oštećuju funkciju mozga, pridonose gubitku moždane mase i, u teškim slučajevima alkoholizma, mogu dovesti do demencije izazvane alkoholom.
Kako alkohol utječe na druge dijelove organizma osim mozga?
Osim štetnih učinaka na mozak, konzumacija alkohola značajan je čimbenik rizika za brojne bolesti. Određivanje njegovih točnih mehanizama izazovno je jer se alkohol širi cijelim tijelom bez velikih ograničenja.
Kardiovaskularni sustav
Čak i minimalan unos alkohola povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja koja su nekoć upućivala na zaštitni učinak umjerene konzumacije alkohola na zdravlje srca pokazala su se pogrešnima. Najnoviji podaci pokazuju da alkohol povećava rizik od kardiovaskularnih problema, bez obzira na količinu koju konzumirate.[8] Jedan od glavnih razloga za taj povećani rizik utjecaj je alkohola na krvni tlak. Redovita konzumacija alkohola dovodi do stalno povišenog krvnog tlaka, što povećava vjerojatnost zatajenja srca. Rizik od moždanog udara također je povećan.[9]
Dugotrajna konzumacija alkohola također dovodi do toksičnosti izazvane alkoholom, koja uzrokuje kardiomiopatiju (skupina bolesti srčanog mišića). To rezultira nepovratnim oštećenjem srca i njegovih funkcija, što dovodi do zatajenja srca i aritmija. Ako netko s tim stanjem nastavi piti, njegov rizik od smrti u sljedećih 10 godina raste na 80 %.[10]
Probavni sustav
Probavni sustav također pati zbog konzumiranja alkohola, a oštećenje jetre najpoznatiji je problem. Jetra naporno radi na metaboliziranju alkohola u manje štetne tvari, ali ima ograničen kapacitet, koji se može brzo preopteretiti. Često preopterećenje jetre dovodi do oštećenja i na kraju ciroze. Ciroza nastaje kad jetra oblikuje ožiljno tkivo kao odgovor na nepovratno oštećenje, što otežava njenu normalnu funkciju. Ciroza je među 10 vodećih uzroka smrti u svijetu.
Uz cirozu, česti su alkoholni hepatitis (upala jetre) i bolest masne jetre (gdje se masnoća nakuplja u jetri i može dovesti do upale i ciroze). Pankreatitis (upala gušterače) i povećani rizik od raka gušterače također su česti ishodi prekomjerne konzumacije alkohola.[11]
Rak
Konzumacija alkohola povezana je s većim rizikom od raznih vrsta raka jer je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala etanol kao karcinogen skupine 1, stavljajući ga u istu kategoriju kao tvari koje se nalaze u cigaretnom dimu. Kancerogeno djelovanje etanola uzrokovano je njegovim lakim prolaskom kroz stanične membrane, gdje uzrokuje metilaciju DNK-a, ometajući regulaciju gena. Također izaziva oksidativni stres, dodatno oštećujući DNK. To često dovodi do raka dojke, raka debelog crijeva, raka usne šupljine i raka jetre.[12]
Dodatni negativni učinci na zdravlje
- Konzumacija alkohola također utječe na imunološki sustav ometanjem signalnih putova i poticanjem oslobađanja proupalnih tvari, djelomično zbog njegova učinka na crijevni mikrobiom.[13]
- Uobičajeno stanje povezano s upotrebom alkohola alkoholna je neuropatija, koja uključuje oštećenje živaca izravno uzrokovano etanolom. To se očituje kao loša koordinacija (čak i kad ste trijezni), parestezija (ukočenost i trnci u ekstremitetima) i bol.[14]
- Konzumacija alkohola negativno utječe na kvalitetu sna. Iako visoka koncentracija alkohola u krvi može imati sedativni učinak i ubrzati proces usnivanja, ukupna kvaliteta sna znatno je narušena, što nepovoljno utječe na fizičko i psihičko zdravlje.[15]
- Kronična konzumacija alkohola smanjuje proizvodnju testosterona kod muškaraca nakon samo osam pića tjedno. Niže razine testosterona utječu na plodnost, ali i na libido te na cjelokupnu fizičku učinkovitost, kako u spavaćoj sobi, tako i izvan nje.[16]
- Štoviše, i akutna i kronična konzumacija alkohola utječu na mentalno zdravlje. Iako privremeni učinci mogu pružiti olakšanje, alkohol zapravo pogoršava simptome tjeskobe i depresije. Velike doze dovode do trenutnih negativnih učinaka, dok blaža konzumacija često rezultira simptomima anksioznosti i depresije nakon triježnjenja. Kako se ovisnost o alkoholu razvija, pojedinci se mogu naći zarobljeni u začaranom krugu iz kojeg je teško pobjeći, što utječe na njihove živote, ali i na živote osoba oko njih. U pogledu njegovog negativnog utjecaja na mentalno zdravlje i društvenu okolinu, alkohol je vjerojatno najgora droga poznata čovječanstvu.[17]
Čak i umjerena konzumacija alkohola, koja se često smatra bezopasnom, utječe na zdravlje na više razina. Lako može eskalirati u kroničnu upotrebu povezanu s ovisnošću, što dovodi do brzog fizičkog propadanja. Oštećenje organa, poput srca ili mozga, uzrokovano prekomjernim unosom alkohola, često je nepovratno i trajno utječe na one koji podlegnu toj ovisnosti.
Alkohol kao čimbenik rizika za pretilost
Konzumacija alkohola često se zanemaruje kad se broje kalorije. To je pogreška, budući da sam etanol ima kalorijsku vrijednost. U usporedbi s uobičajenim makronutrijentima, masti daju otprilike 9 kcal/g, dok ugljikohidrati i proteini svaki daju otprilike 4 kcal/g. Etanol u alkoholnim pićima sadrži približno 7 kcal. Dakle, večer provedena uz uživanje u vinu može se izjednačiti s unosom onoliko kalorija koliko i mala večera. Osim toga, ako se tijekom tog vremena konzumira hrana, to pretvara priliku za ispijanje vina u nutritivno siromašnu kalorijsku bombu.
Kalorije koje se nalaze u alkoholnim pićima mogu biti naročito opasne. One povećavaju vaš kalorijski unos, potencijalno dovodeći do debljanja, ali također predstavljaju i ono što je poznato kao “prazne kalorije“, bez ikakve hranjive vrijednosti. Na primjer, konzumacija samo jedne limenke piva dnevno može dodati gotovo 1500 kcal vašem tjednom unosu bez ikakvih koristi za vaše tijelo.
Zaključak
Konzumacija alkohola u cijelom je svijetu toliko uobičajena da aktivno ignoriramo njegove negativne učinke na zdravlje. Međutim, alkohol s pravom spada u kategoriju narkotika i sredstava koja izazivaju ovisnost. Za razliku od većine droga, može poremetiti funkcioniranje cijelog tijela i oštetiti sve organe do kojih dođe. Zbog svoje veličine, molekula etanola može prodrijeti bilo kamo. Povećavajući oksidativni stres, oštećujući DNK i remeteći cjelokupnu homeostazu tijela, alkohol uzrokuje štetu cijelom sustavu. Stoga je najzdravije da ga uopće ne pijete.
[1] Maxwell, C. R., Spangenberg, R. J., Hoek, J. B., Silberstein, S. D., & Oshinsky, M. L. Acetate Causes Alcohol Hangover Headache in Rats – https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0015963
[2] Ma H, Zhu G. The dopamine system and alcohol dependence – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25092951/
[3] Blood alcohol concentration - University of Notre Dame. (n.d.). – https://mcwell.nd.edu/your-well-being/physical-well-being/alcohol/blood-alcohol-concentration/
[4] Ingrid A. Lobo; R. Adron Harris. (2008). GABAA receptors and alcohol – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18423561/
[5] Crews F. T. (2008). Alcohol-related neurodegeneration and recovery: mechanisms from animal models – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3860462/
[6] Han, Jae Yoon et al. “Ethanol induces cell death by activating caspase-3 in the rat cerebral cortex.” – https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S101684782313216X?via%3Dihub
[7] Daviet, R., Aydogan, G., Jagannathan, K. et al. Associations between alcohol consumption and gray and white matter volumes in the UK Biobank – https://www.nature.com/articles/s41467-022-28735-5
[8] Schutte, Rudolph et al. “Alcohol - The myth of cardiovascular protection.” - – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34999329/
[9] Tackling G, Borhade MB. Hypertensive Heart Disease (2024) – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK539800/
[10] Shaaban A, Gangwani MK, Pendela VS, et al. Alcoholic Cardiomyopathy – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK513322/
[11] Varghese J, Dakhode S. Effects of Alcohol Consumption on Various Systems of the Human Body: A Systematic Review – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36381944/
[12] Rumgay H, Murphy N, Ferrari P, Soerjomataram I. Alcohol and Cancer: Epidemiology and Biological Mechanisms – https://www.mdpi.com/2072-6643/13/9/3173
[13] The gastrointestinal microbiome: alcohol effects on the composition of intestinal microbiota. Engen PA, Green SJ, Voigt RM, Forsyth CB, Keshavarzian A. – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26695747/
[14] Sadowski A, Houck RC. Alcoholic Neuropathy: – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK499856/
[15] Colrain IM, Nicholas CL, Baker FC. Alcohol and the sleeping brain – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25307588/
[16] Koh K, Kim SS, Kim JS, Jung JG, Yoon SJ, Suh WY, Kim HG, Kim N. Relationship between Alcohol Consumption and Testosterone Deficiency according to Facial Flushes among Middle-Aged and Older Korean Men – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36444123/
[17] Drug harms in the UK: a multicriteria decision analysis Nutt, David J et al. The Lancet - – https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(10)61462-6/fulltext
Dodaj komentar