Kako čitati deklaracije na hrani i na što treba paziti?

Znate onaj osjećaj zbunjenosti koji se pojavi kada uzmete hranu s police u supermarketu i pokušate dešifrirati što piše na ambalaži? Zavrti vam se u glavi od svih tih sitnih slova, bezbroj brojeva, nepoznatih riječi i toliko atraktivnih simbola i tvrdnji. Nije ni čudo što često odustanete i jednostavno kupite ono što vam se sviđa. Oznake na hrani mogu biti prilično zbunjujuće. Stoga ćemo vas u današnjem članku naučiti kako čitati i razumjeti informacije na ambalaži hrane.

Mogu li proizvođači na ambalažu staviti što god žele?

Mnogi misle da je ambalaža hrane isključivo u rukama proizvođača i njihove mašte. Međutim, to nije tako. Označavanje hrane podliježe relativno strogim zakonima koji nalažu određene obveze i pravila. Europska unija utvrđuje propise koji se odnose na sve njezine države članice. Osim toga, pojedine zemlje mogu imati i vlastita pravila koja postavljaju same. [8]

Na što treba obratiti pozornost na ambalaži i kako razumjeti deklaracije?

1. Popis sastojaka

Prvi korak pri donošenju odluke koju hranu kupiti svakako bi trebala biti provjera popisa sastojaka. Sastojci su uvijek navedeni silaznim redoslijedom. To znači da će prvi na popisu uvijek biti onaj koji je najviše zastupljen u hrani. Prvih nekoliko stvari na popisu često će vam reći je li ta hrana prikladna ili ne. [18]

Također obratite pažnju na broj sastojaka na popisu. Što je duža lista sastojaka, to je hrana više obrađena. Dugačak popis sastojaka često znači da je hrana puna nepotrebnih dodataka. Cilj bi trebao biti kupovati što manje industrijski prerađene hrane.

Sljedeća tablica uspoređuje dvije verzije zobi. Koju vi inače nabavljate?

Zobena kaša pripremljena kod kuće	Zaslađena instant zobena kaša kupljena u trgovini
čista zob mlijeko/jogurt/protein sirutke svježe ili liofilizirano voće prirodni orašasti plodovi	zob 50 %, mlijeko u prahu (laktoza, mliječni protein, sojino ulje u djelomično čvrstom stanju, mliječna mast, glukozni sirup), fruktoza, kukuruzni škrob, liofilizirane maline, sol, arome, limunska kiselina

Instant zobena kaša često izgleda kao odlična opcija za doručak. U stvarnosti, međutim, u većini slučajeva kupujete mješavinu nepotrebnih dodataka koji nemaju veze s ovim jelom. Postoje neke iznimke, ali ih možete pronaći tek nakon pažljivog čitanja popisa sastojaka. Ipak, bolje rješenje je odvojiti 5 – 10 minuta svog vremena i skuhati običnu zobenu kašu (ili je samo preliti kipućom vodom) i začiniti po želji. Na kraju ćete dobiti ne samo bolji sastav, već i duži osjećaj sitosti, jer će sadržavati veću količinu proteina i  vlakana. Isto vrijedi i za sva jela i hranu. Što je njihov popis sastojaka jednostavniji, to bolje za vas.

2. Tablica nutritivnih vrijednosti

Tablica s podacima o nutritivnim vrijednostima vrlo je važan dio ambalaže jer govori koliko je određena namirnica nutritivno bogata i koliko energije sadrži. Energetska vrijednost mora biti naznačena na ambalaži. Izražena je u kilokalorijama (kcal) i kilodžulima (kJ), gdje je 1 kcal = 4,2 kJ. Ispod se nalazi i referentna vrijednost energetskog unosa za prosječnu odraslu osobu koja iznosi 2000 kcal (8400 kJ). Nadalje, tu će biti i podaci o sadržaju ugljikohidrata, šećera, bjelančevina, masti, zasićenih masnih kiselina i soli. Neobavezne, ali često spominjane informacije su vlakna, šećerni alkoholi, mononezasićene i polinezasićene masne kiseline, vitamini itd. [18]

Možda će vas zanimati i ovi proizvodi:

Količina na 100 g ili po porciji?

Prije svega, uvijek obratite pozornost na količinu hrane za koju su navedene navedene energetske i nutritivne vrijednosti. Obično je to za 100 g ili 100 ml namirnice, no može se dogoditi da proizvođač navede i količinu po porciji (npr. 50 g). Međutim, veličina porcije prikazana na pakiranju možda nije vaša uobičajena porcija.

Naprimjer, žitarice za doručak obično imaju određenu porciju od 30 g. Energetska vrijednost ovog dijela može biti oko 130 kcal. Ali većini vas to vjerojatno ne bi bilo dovoljno za doručak, pa udvostručite porciju (60 g). Energetski unos iz ovih žitarica za doručak naglo raste na 260 kcal, što je 13 % prosječnog preporučenog dnevnog energetskog unosa.

Stoga se uvijek informirajte koliko je energije u 100 g namirnice, koju veličinu porcije navodi proizvođač i koliko stavljate na tanjur.

Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su jedna velika skupina hranjivih tvari, koja se dijeli na polisaharide, oligosaharide, disaharide i monosaharide.

• Monosaharidi su najjednostavniji oblik ugljikohidrata. Sastoje se od samo jedne molekule ugljikohidrata. To su, naprimjer, glukoza, fruktoza ili galaktoza. Monosaharidi se iz probavnog trakta najbrže apsorbiraju u krv.
• Disaharidi se sastoje od dva monosaharida. To su, naprimjer, saharoza (šećer od šećerne repe i trske) ili laktoza (šećer iz mlijeka).
• Oligosaharidi se sastoje od 2 do 10 monosaharida (uključujući disaharide).
• Polisaharidi, koji se nazivaju i složeni ugljikohidrati, sastoje se od dugih lanaca molekula monosaharida. Tipičan polisaharid u našoj prehrani je škrob koji se sastoji od molekula glukoze. U usporedbi s drugim ugljikohidratima, polisaharidi se dulje probavljaju, zahvaljujući čemu bolje zasićuju, a ujedno pomažu i u održavanju stabilne razine šećera u krvi. Polisaharidi bi trebali činiti 45 – 60 % ukupnog dnevnog energetskog unosa. [4]

Disaharidi i monosaharidi također su poznati kao šećeri. Količina ugljikohidrata prikazana u tablici nutritivnih vrijednosti sadrži sve ove podskupine.

	Na 100 g namirnice
Ugljikohidrati	50 g
– od kojih šećeri	20 g

Proizvođač je također dužan navesti količinu sadržanih šećera. Sljedeća tablica pokazuje da je ukupna količina ugljikohidrata u hrani 50 g (na 100 g). Od toga 20 g od ukupno 50 g su šećeri (monosaharidi i disaharidi). Preostalih 30 g čine dakle polisaharidi i druge vrste ugljikohidrata.

Dnevni unos šećera ne smije prelaziti 10 % ukupnog dnevnog energetskog unosa. Ova količina uključuje šećer koji se dodaje u hranu, ali i onaj koji se prirodno nalazi u njima (npr. šećer u voću ili mliječnim proizvodima). [2]

Čitanje tablice nutritivnih vrijednosti uvijek dopunite informacijama s popisa sastojaka kako biste znali koji je to izvor šećera. Idealno bi bilo da većina šećera dolazi iz voća. Naprotiv, pokušajte ograničiti hranu koja je zaslađena glukozom ili fruktoznim sirupom. Naprimjer, puno je bolje kupiti obični jogurt umjesto slatkog i začiniti ga omiljenim voćem. Ne samo da ćete dobiti veću količinu vitamina, već će vas i bolje zasititi.

Masti

Ova vrijednost označava ukupnu količinu masti u hrani. To uključuje i zasićene i nezasićene masti.

	Na 100 g namirnice
Masti	34 g
– od kojih zasićene masne kiseline	19 g

Ova vrijednost označava udio zasićenih masnih kiselina u ukupnoj količini masti. Njihova količina ne smije biti veća od 10 % vašeg ukupnog dnevnog energetskog unosa. Pretjerani unos zasićenih masnih kiselina povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Pripazite na udio masti u suhomesnatim proizvodima, mliječnim proizvodima i ostalim pakiranim životinjskim proizvodima. No, budite oprezni i pri kupnji raznih kolačića, čokolada i ostalih slatkiša. Ova hrana često sadrži kokosovo ili palmino ulje, koji su izvor zasićenih masnih kiselina. Iznenadili biste se koliko masti može sadržavati paket keksa umočenih u čokoladu. 100 g njih može sadržavati do 28 g masti, od čega su polovica zasićene masti.

Transmasne kiseline

Konzumacija transmasnih kiselina (TFA) povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Njihov prirodni izvor su tkiva preživača, ali nastaju i industrijskom preradom masti. Opasna može biti TFA koja nastaje zbog pogrešne tehnološke modifikacije. Dolaze iz djelomično skrutnutih masti, koje se obično nalaze, primjerice, u jeftinim slatkišima, lisnatom tijestu, čokoladnim preljevima niske kvalitete, zamjenama za čokoladu itd. Međutim, ovu informaciju nećete pronaći na pakiranjima hrane. Stoga obratite više pažnje na čitanje sastava i izbjegavajte namirnice koje sadrže djelomično skrutnutu mast. Na taj ćete način iz prehrane uspješno ukloniti najveće izvore transmasnih kiselina. [1]

Sol

Ne smijete unositi više od 5 g soli dnevno. Ovu granicu je lako prekoračiti, stoga je potrebno ne samo ograničiti soljenje pri kuhanju i pripremi hrane, već i pratiti sadržaj soli u hrani.

Hrana s visokim udjelom soli:

• plavi sir, balkanski sir, Halloumi, sirni štapić itd. (Brie ima do 1 g soli na 100 g)
• šunke, kobasice, salame i ostali suhomesnati proizvodi (100 g kobasica sadrži do 2 g soli)
• pecivo, posebno ono posuto solju (kajzerica sadrži oko 1 g soli)
• poluproizvodi
• žitarice za doručak

3. Prehrambeni aditivi

U Europi su tvari označene slovom “E” i tri brojke vjerojatno najveća panika na pakiranjima hrane. U ovoj se oznaci kriju aditivi koji se dodaju hrani radi povećanja njezine kvalitete – poboljšanja boje, mirisa, produljenja roka trajanja itd. To su primjerice bojila, sladila, konzervansi, sredstva za želiranje itd.

Smatraju se “biohazardom” i vrlo je popularna hrana za koju se tvrdi da ih ne sadrži. Ali slovo “E” zapravo uvjerava da je tako označena tvar sigurna i da zadovoljava europske propise. Svaki aditiv koji se pojavljuje u hrani podvrgnut je opsežnim testovima i odobren od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). [11]

Neki antioksidansi, vitamini, prirodna bojila, polialkoholi koji se koriste kao zaslađivači itd. također se smatraju aditivima. Evo nekoliko primjera:

• Kurkumin (E100), prirodno sadržan u kurkumi, koristi se kao bojilo.
• Klorofil (E140) je pigment koji biljkama (ne samo onim nejestivim, već i salatama, primjerice) daje zelenu boju. Također se koristi kao boja.
• Askorbinska kiselina, inače poznata kao vitamin C (E300), igra ulogu antioksidansa u hrani.
• Guar guma (E412) je vlakno koje se prirodno nalazi u guar grahu (mahunarki porijeklom iz Azije). Služi kao emulgator i zgušnjivač u hrani. [7]

Čak i obična “prirodna” banana zapravo je puna kemikalija. Sadrži, naprimjer:

• šećer (glukoza, fruktoza, itd.), škrob
• aminokiseline (glutaminska kiselina, asparaginska kiselina, lizin, arginin, valin itd.)
• masne kiseline (linolna kiselina, stearinska kiselina, oleinska kiselina itd.)
• riboflavin, koji služi kao boja
• njegov okus i boju proizvode, naprimjer, 3-metilbut-1-il, 2-metilbut-1-il, etil butanoat, pentil acetat i mnogi drugi

Pretresete li svoje pamćenje, sigurno ćete se sjetiti da su se sve te tvari spominjale na satovima kemije. Kemijski spojevi ne nastaju samo u laboratorijima. U mnogim slučajevima formira ih sama priroda i nalaze se doslovno u svemu „prirodnom“ oko nas. Stoga ih se definitivno ne trebate bojati.

4. Alergeni

Ako ste alergični na hranu, ovaj dio je vjerojatno najvažniji za vas. Alergeni se uvijek razlikuju od ostalih sastojaka u sastavu hrane. Naprimjer, napisani su drugom vrstom fonta, istaknuti su, označeni drugačijom bojom ili pozadinom. Međutim, kada se alergen spominje u nazivu hrane (npr. riža s mlijekom, gdje je alergen mlijeko), ne treba ga navoditi. [18]

Službeni popis alergena sadrži 14 stavki:

• Žitarice koje sadrže gluten
• Rakovi
• Jaja
• Ribe
• Kikiriki
• Soja
• Mlijeko
• Orašasti plodovi u tvrdoj ljusci
• Celer
• Senf
• Sezam
• Sumporni dioksid i sulfiti
• Lupina
• Školjke ^[18]

Kako razumjeti tvrdnju da hrana sadrži samo tragove alergena?

Često ćete naići na to da hrana sadrži “tragove” nekog alergena, primjerice “tragove glutena”. Time proizvođač daje do znanja da je hrana proizvedena u tvornici u kojoj se koristi navedeni alergen te je moguće da je hrana njime kontaminirana. Naprimjer, proizvod koji sadrži samo sastojke bez glutena može se proizvoditi na mjestu gdje se također prerađuje pšenica (sadrži gluten). U tom slučaju proizvođač bi na pakiranju naveo da hrana može sadržavati gluten u tragovima. To je količina koju proizvođač nije uspio detektirati korištenim laboratorijskim metodama, te stoga radi opreza navodi te alergene.

5. Najbolje prije i rok trajanja

Do sada ste mogli misliti da ove dvije različite oznake datuma znače isto. Međutim, to nije tako.

• “Upotrebljivo najmanje do” koristi se za namirnice s dugim rokom trajanja, kao što su tjestenina, konzervirana hrana,  žitarice itd. Ova se hrana može konzumirati i nakon navedenog datuma. No, prodavači ih mogu prodavati samo ako navedu da im je istekao rok trajanja te ih također moraju odvojiti od ostalih namirnica.
• Rok trajanja (često napisan kao “Upotrijebiti do“) koristi se za kvarljivu hranu. To su, primjerice, mliječni proizvodi ili suhomesnati proizvodi. Nakon tog datuma, hrana se više ne smatra sigurnom za jelo. [18]

Ako želite saznati više o roku trajanja i skladištenju hrane, pročitajte naš članak Kako pravilno skladištiti hranu da traje što je duže moguće.

6. Oznake kvalitete

Vjerojatno ste primijetili da je hrana često označena naljepnicama različitih boja. Na prvi pogled može se činiti da je riječ samo o marketinškom potezu, no zapravo je riječ o oznakama koje jamče kvalitetu hrane. Dodjeljuju ih državne institucije ili privatne organizacije na temelju određenih kriterija – nutritivna vrijednost hrane, podrijetlo korištenih sirovina, tehnologija proizvodnje itd. No, istodobno postoje i oznake koje nisu ništa više od marketinškog poteza, pa je korisno znati tko stoji iza određenog logotipa.

Oznake koje dodjeljuje Europska unija

Europska unija ima uspostavljen sustav pod nazivom Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji uključuje tri oznake kvalitete hrane.

Zajamčeno tradicionalni specijalitet

Ta oznaka se koristi za namirnice koje se već dulje vrijeme proizvode tradicionalnim metodama, a u proizvodnji se koriste tradicionalne sirovine. [12]

Koja hrana ima ovu oznaku? Naprimjer:

• Slovačka: Bratislavske rolice, Spišske kobasice
• Češka: Praška šunka
• Poljska: Poljska kobasica na starinski seoski način
• Mađarska: kvark, pogača
• Italija: pizza, mozzarella [15,21]

Zaštićena oznaka izvornosti

Da bi neka hrana bila tako označena, njena cjelokupna proizvodnja mora se odvijati u regiji iz koje dolazi. Istovremeno, hrana mora imati svojstva specifična za ovo područje. [12]

Koja hrana ima ovu oznaku?

• Slovačka: Začin Žitavska paprika
• Češka: Češki kumin, šaran iz Pohořelice
• Austrija: Tirolski sivi sir, Vorarlberški planinski sir
• Grčka: Feta sir
• Poljska: Bryndza Podhalańska, Oštiepok dimljeni sir [10]

Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla

Ova oznaka nam govori da se barem jedna faza proizvodnje (proizvodnja, prerada itd.) odvijala u regiji iz koje hrana dolazi. Ove namirnice također moraju biti tipične za određeno područje. [12]

Koja hrana ima ovu oznaku?

• Slovačka: Torta dimnjak iz Skalice, dimljena Parenica
• Češka: Olomouc zreli sir od skute, medenjak iz Pardubice
• Italija: Pršut
• Austrija: Marchfeldske šparoge [10,13,23]

Ostale međunarodne oznake

Nutri-score

Nedavno su se na pakiranjima hrane počele pojavljivati naljepnice koje podsjećaju na semafor. Nutri-Score je nastao u Francuskoj, a trenutno se koristi u nekim europskim zemljama (osim Francuske, primjerice u Italiji, Nizozemskoj, Belgiji itd.). Ujedno se raspravlja da bi se s vremenom mogao uvesti u sve zemlje Europske unije. Ovaj sustav procjenjuje hranu na temelju sadržaja energije i hranjivih tvari. Bodovi se dodaju i oduzimaju za sadržaj energije i hranjivih tvari, a rezultat se izračunava pomoću znanstvenog algoritma. Kupac vidi konačnu ocjenu u obliku određenog slova i boje. Slovo A i tamno zelena boja predstavljaju najbolju ocjenu, dok je najlošiji rezultat slovo E i crvena boja. Nutri-score pomaže ljudima da se lakše i jasno snađu u izboru hrane. [19,20]

Bio hrana

Hrana označena logom ili natpisom “bio” nije automatski zdravija i nema bolje nutritivne vrijednosti od hrane koja “nije bio”. Ova oznaka znači da je hrana proizvod bio uzgoja i da je proizvedena u strogim i kontroliranim uvjetima.

Primjeri pravila bio uzgoja:

• Zabranjeno je korištenje sintetičkih gnojiva, pesticida i sl.
• Dobrobit životinja koje se uzgajaju je važna – moraju imati dovoljno životnog prostora, prostore za odmor, dovoljno kvalitetne hrane itd.
• Primjena antibiotika ograničena je na slučajeve kada je to neophodno za zdravlje životinje. [3]

U trgovinama možete pronaći europsku oznaku biohrane koja izgleda ovako:

Prema europskim smjernicama proizvod je istinski bio samo ako sadrži ovu oznaku. Ako je proizvod označen kao prirodan, eko, organski i sl., ne spada u biohranu.

7. Zdravstvene i prehrambene tvrdnje

Ovaj naslov uključuje sve one tvrdnje na pakiranjima hrane koje vas obavještavaju da je hrana bogata proteinima i vlaknima ili siromašna mastima. Velika većina njih nije marketinška strategija, kao što mnogi misle. To je oznaka koja se temelji na zakonodavstvu o označavanju hrane. Odobrenje ovih tvrdnji je u rukama Europske komisije. Mogu se pojaviti na pakiranju samo ako hrana zadovoljava stroge kriterije. Ako ih se proizvođači ne pridržavaju, mogu se suočiti sa zabranom ove specifične namirnice ili novčanom kaznom.

Prehrambene tvrdnje

Usredotočeni su na sadržaj hranjivih tvari u hrani. Mogu se navesti na ambalaži samo ako hrana ima korisna nutritivna svojstva i udovoljava kriterijima udjela hranjive tvari na koju se tvrdnja odnosi.

Primjeri zdravstvenih tvrdnji na ambalaži hrane:

• Nizak sadržaj masnoće: Tvrdnja se može staviti samo ako hrana nema više od 3 g masti na 100 g ili 1,5 g masti na 100 ml.
• Bez šećera: Može biti na pakiranju samo ako proizvod ne sadrži više od 0,5 g šećera na 100 g ili 100 ml.
• Bez dodanog šećera: Proizvod ne sadrži dodane šećere (monosaharide i disaharide). Međutim, ova hrana može sadržavati prirodne šećere.
• Izvor vlakana: Hrana se može nazvati izvorom vlakana samo ako sadrži više od 3 g vlakana na 100 g ili 1,5 g vlakana na 100 kcal.
• Visok udio proteina: Tvrdnja se može staviti kada više od 20 % energetske vrijednosti hrane čine proteini. [17]

Navođenje prehrambenih tvrdnji nije obavezno, stoga ih nikako nemojte smatrati glavnim vodičem pri kupnji hrane. I dalje je istina da je prije svega potrebno pogledati popis sastojaka i podatke o nutritivnoj vrijednosti. Ovo je najbolji način da saznate nutritivnu vrijednost hrane koju kupujete.

Primjeri zdravstvenih tvrdnji na ambalaži hrane:

• Dokozaheksaenska kiselina (omega-3 masna kiselina) pridonosi održavanju optimalne aktivnosti mozga.
• Vitamin D doprinosi optimalnoj funkciji imunološkog sustava.
• Kalcij je potreban za održavanje dobrog zdravlja kostiju.
• Vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za optimalnu funkciju kože. [9]

Tvrdnje koje nisu provjerene

Nažalost, nemaju sve informacije na ambalaži hrane jasna pravila koja reguliraju njihovu uporabu. Velik broj namirnica nosi poruke poput Za djecu, Wellness, Fitness, Vegan itd. No, ne postoje kriteriji koji bi određivali popis sastojaka ili nutritivne vrijednosti koje takve označene namirnice trebaju imati. Stoga uzmite ove oznake s rezervom i radije se ponovno usredotočite na popis sastojaka u tablici s podacima o hrani i nutritivnim vrijednostima, koji će vam reći cijelu istinu.

Što valja zapamtiti?

Prvi pogled na pakiranje hrane često može biti zbunjujući. Ali ako ustrajete i usredotočite se na nekoliko osnova, začas ćete postati profesionalac. Prije svega, uvijek obratite pozornost na popis sastojaka hrane. Ograničite hranu s pretjerano dugim popisom sastojaka i velikom količinom aditiva. Ne zaboravite na tablicu podataka o hranjivim vrijednostima kako biste provjerili energetsku vrijednost i sadržaj hranjivih tvari u hrani. Oznake kvalitete ili prehrambene i zdravstvene tvrdnje mogu vam pomoći da napravite pravi izbor. I oni koji pate od alergija neka ne zaborave na popis alergena, a svi koji ne vole dane provoditi s crijevnim problemima trebaju znati razliku između roka upotrebe i najbolje upotrijebiti do datuma.

Ako ste iz članka naučili nešto novo, nemojte to držati za sebe već ga proširite dijeljenjem s prijateljima.

Izvori:

[1] DUYFF, R.L. Complete Food & Nutrition Guide. . New York: Academy of Nutrition and Dietetics, 2017. ISBN 978-0-544-52058-5.

[2] EFSA PANEL ON DIETETIC PRODUCTS, NUTRITION, AND ALLERGIES (NDA) Scientific Opinion on Dietary Reference Values for carbohydrates and dietary fibre. In EFSA Journal . 2010. Vol. 8, no. 3, s. 1462. .

[3] EUROPEAN COMMISSION Organic production and products. In European Commission – https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/farming/organic-farming/organic-production-and-products_en

[4] EUROPEAN FOOD SAFETY AUTHORITY EFSA sets European dietary reference values for nutrient intakes – https://www.efsa.europa.eu/en/press/news/nda100326

[5] KVAPIL, P. Kdo za iniciativou a logem stojí – https://www.vimcojim.cz/vim-co-jim/o-spolecnosti/o-nas/Kdo-za-iniciativou-a-logem-stoji__s750x7427.html

[6] SR, M. Pôdohospodárstva a rozvoja vidieka Podľa Značky kvality SK sa orientuje stále viac obchodníkov i kupujúcich. In MPRV SR – https://www.mpsr.sk/podla-znacky-kvality-sk-sa-orientuje-stale-viac-obchodnikov-i-kupujucich/125---8123

[7] Approved additives and E numbers. In Food Standards Agency – https://www.food.gov.uk/business-guidance/approved-additives-and-e-numbers

[8] EU - Labelling Requirements | CE Intelligence. In – https://www.ceintelligence.com/content_manager/contentPages/view/eu-labelling-requirements

[9] EU Register of nutrition and health claims made on foods (v.3.6). – https://ec.europa.eu/food/safety/labelling_nutrition/claims/register/public/?event=search

[10] European Quality Schemes | More than Food. In – https://europa.eu/more-than-food-uae/european-quality-schemes

[11] Food Labelling Basics: How Well Do You Understand E Numbers? – https://www.nutritics.com/en/resources/blog/food-labelling-basics-how-well-do-you-understand-e-numbers

[12] Geographical indications and quality schemes explained. – https://agriculture.ec.europa.eu/farming/geographical-indications-and-quality-schemes/geographical-indications-and-quality-schemes-explained_en

[13] Chráněné zeměpisné označení (Potraviny, eAGRI) – https://eagri.cz/public/web/mze/potraviny/znacky-kvality-potravin/chranena-zemepisna-oznaceni

[14] KLASA (Potraviny, eAGRI). – https://eagri.cz/public/web/mze/potraviny/znacky-kvality-potravin/narodni-program-podpory-potravin-klasa/

[15] Politika kvality – https://www.mpsr.sk/politikakvality/index.php?go=1

[16] Regionální potravina (Potraviny, eAGRI) – https://eagri.cz/public/web/mze/potraviny/znacky-kvality-potravin/regionalni-potraviny.

[17] Regulation (EU) No 1169/2011 of the European Parliament and of the Council of 25 October 2011 on the provision of food information to consumers, amending Regulations (EC) No 1924/2006 and (EC) No 1925/2006 of the European Parliament and of the Council, and repealing Commission Directive 87/250/EEC, Council Directive 90/496/EEC, Commission Directive 1999/10/EC, Directive 2000/13/EC of the European Parliament and of the Council, Commission Directives 2002/67/EC and 2008/5/EC and Commission Regulation (EC) No 608/2004 (Text with EEA relevance) – https://www.legislation.gov.uk/eur/2011/1169/contents?view=plain

[18] The Nutri-Score: A Science-Based Front-of-Pack Nutrition Label, IARC Evidence Summary Brief No. 2 – IARC – https://www.iarc.who.int/featured-news/brief2-nutri-score/

[19] WHO: EU-wide introduction of Nutri-Score necessary. – https://www.foodwatch.org/en/news/2021/who-eu-wide-introduction-of-nutri-score-necessary/?cookieLevel=not-set

[20] Zaručené tradiční speciality (Potraviny, eAGRI). – https://eagri.cz/public/web/mze/potraviny/znacky-kvality-potravin/zarucene-tradicni-speciality

[21] Značky kvality potravin (Potraviny, eAGRI) – https://eagri.cz/public/web/mze/potraviny/znacky-kvality-potravin

[22] Zoznam označení pôvodu a zemepisných označení zaslaných na zápis do registra chránených označení pôvodu a chránených zemepisných označení vedeného Európskou komisiou | Úrad priemyselného vlastníctva Slovenskej republiky – https://www.indprop.gov.sk/oznacenia-povodu-vyrobkov-a-zemepisne-oznacenia-vyrobkov/oznacenia-povodu-a-zemepisne-oznacenia/zoznam-op-zo-zaslanych-ek