Sadržaj
Tijekom proteklih 100 godina uspjeli smo produžiti ljudski životni vijek na relativno visoke brojke. To uglavnom dugujemo napretku medicine koji nam je omogućio da pobijedimo mnoge zarazne bolesti. Napredak u dijagnostici i liječenju omogućio nam je da dosegnemo sve stariju životnu dob, koju danas uzimamo zdravo za gotovo. Osim suvremene medicine, dugovječnosti pridonose i spoznaje o tome kako zdrav način života usporava starenje i poboljšava kvalitetu života također doprinosi dugovječnosti. Često spominjan koncept u mainstream znanosti su telomeri koji se čine korisnim pokazateljem dugovječnosti. Zašto je to tako i je li to doista najbolji pokazatelj? Odgovore ćete pronaći u ovom članku.
Što su telomeri i kako funkcioniraju?
Telomeri su su krajnji dijelovi DNK. Za razliku od bakterija, ljudska DNK je linearna – ima početak i kraj. Organiziran je u 23 para kromosoma, a svaki od njih na svojim krajevima ima telomere koje možemo zamisliti kao zaštitne kapice. Svaka vrsta ima specifične sekvence telomerne DNK koje se ponavljaju više puta. Ovo ponavljanje omogućuje stvaranje specijalizirane strukture koja štiti naše kromosome od skraćivanja.
Telomeri se skraćuju sa svakom diobom stanica. Taj se proces odvija kontinuirano jer naše tijelo stalno treba reciklirati stare stanice i regenerirati na način da stvara nove, mlade stanice. Svaki put kad se stanica podijeli, dolazi do replikacije (kopiranja) DNK. Međutim, kopiranje dvolančane DNA predstavlja izazov za stanice. Ove niti idu u suprotnim smjerovima, ali enzimi odgovorni za kopiranje DNK rade samo u jednom smjeru. Kao rezultat toga, jedan lanac uvijek ostaje nepotpun, što dovodi do postupnog skraćivanja DNK.

Možda će vas zanimati i ovi proizvodi:
Duljina telomera i starenje
Jedan lanac DNK postaje nešto kraći sa svakom diobom stanice zbog skraćivanja telomera. To znači da je broj dioba stanica ograničen duljinom telomera. Jednom kada telomeri postanu prekratki, stanica se više ne može dijeliti—ona stari i na kraju umire. Stoga duljina telomera može poslužiti kao koristan pokazatelj staničnog starenja. Jedine stanice koje ne doživljavaju skraćivanje telomera su matične stanice i stanice raka. One posjeduju aktivni enzim (telomerazu) koji može produžiti telomere, dopuštajući im da se dijele na neodređeno vrijeme osim ako drugi čimbenici, poput mehaničkih ili drugih vrsta oštećenja, ne interveniraju. [1]
Međutim, podaci nisu uvijek jasni. Duljina telomera ne ovisi samo o dobi u kojoj se mjeri nego i o vrsti stanica, genetici i načinu života. Ubrzano skraćivanje telomera povezano je sa značajno većim rizikom od bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, određenih vrsta raka i osteoporoze. Ovi uvjeti značajno smanjuju životni vijek. [2]

Koji čimbenici ubrzavaju skraćivanje telomera?
Duljina telomera prirodno se skraćuje tijekom starenja. To je proces koji se ne može u potpunosti izbjeći. Međutim, određeni faktori mogu na njih utjecati na pozitivan i negativan način. Faktori koji ubrzavaju skraćivanje telomera često su povezani s oksidativnim stresom i upalom[2]:
- Pušenje
- Nedovoljno spavanja
- Nedostatak tjelesne aktivnosti
- Pretilost
- Konzumacija visoko prerađene hrane
- Stres
Iz perspektive dugovječnosti i zdravlja, možemo usporiti skraćivanje telomera. Svaki oblik tjelesne aktivnosti povezan je s duljim telomerima. Bilo da su studije usmjerene na trening snage ili aerobne aktivnosti (kao što je trčanje), fizički aktivni pojedinci dosljedno pokazuju značajno bolji status telomerne DNK, što odgovara manjem riziku od kroničnih bolesti i preranog starenja [3 – 4]. Iako ne možemo zaustaviti protok vremena i samo starenje, svakako ga možemo usporiti.
Koji drugi čimbenici utječu na dugovječnost?
Iako duljina telomera ukazuje na starenje stanice, to nije jedina odrednica dugovječnosti. Može sugerirati ubrzano starenje, ali može odražavati i posljedice nezdravog načina života. Dugovječnost je multifaktorijalna, što znači da na nju utječe širok raspon varijabli. Jedan od najjačih čimbenika koji utječu na dugovječnost je stil života, koji utječe ne samo na duljinu telomera već i na dugoročno funkcioniranje cijelog tijela.
Osim načina života, genetika također igra ulogu u zdravlju i dugovječnosti. Bilo da se radi o predispoziciji za određene bolesti ili inherentnoj sposobnosti duljeg života, genetski čimbenici se ne mogu zanemariti. Međutim, na njih se može utjecati izborom načina života, konceptom poznatim kao epigenetika.
Rizik od kroničnih bolesti i niže kvalitete života također je povezan sa zdravljem crijevnog mikrobioma. Crijevni mikrobiom značajno utječe na funkciju imunološkog sustava, pa čak i na aktivnost mozga. Zdrav crijevni mikrobiom povezan je s manjom učestalošću kroničnih bolesti u rasponu od dijabetesa do depresije.
Dug i kvalitetan život ne ovisi samo o fizičkom zdravlju, već io psihičkoj dobrobiti i čvrstim društvenim vezama. Ti čimbenici utječu na zdravlje kroz zamršene veze između živčanog sustava, mozga, imunološkog sustava,i endokrinog sustava. [5]

Kako živjeti duže i zdravije
Istraživanja provedena posljednjih desetljeća jasno podupiru pozitivan učinak tjelovježbe na sveukupno – i fizičko i mentalno – zdravlje. Također je dobro poznato da je dovoljno kvalitetnog sna nezamjenjivo i da utječe na svakodnevno funkcioniranje i prehrambene navike. Raznolika prehrana za dugovječnost, koja sadrži sve esencijalne makronutrijente, bogata bjelančevinama i vlaknima, a siromašna prerađenom hranom, osigurava tijelu pravo gorivo i gradivne materijale. Međutim, zdrav način života koji uključuje tjelovježbu, san i hranjivu prehranu ne bi bio potpun bez mentalne dobrobiti i smislenih odnosa.
Ne trebamo ponovno “izmišljati toplu vodu” ili tražiti moderne tehnike biohakiranja. Ključni temelji za dug i zdrav život su:
- Fizička aktivnost
- Spavanje
- Prehrana
- Mentalna dobrobit
- Snažni odnosi s drugima
Sinergija ovih pet čimbenika ne samo da pomaže usporiti skraćivanje telomera, već donosi i bezbroj drugih dobrobiti koje omogućuju dulji i zdraviji život. Već smo istražili dodatne savjete o tome kako produljiti životni vijek u prethodnim postovima na blogu.
Zaključak
Telomeri mogu poslužiti kao pouzdan pokazatelj koliko brzo naše stanice stare. Ako se njihovo skraćivanje ubrzava zbog lošeg načina života, povećava se rizik od razvoja kroničnih bolesti, čime se značajno smanjuje životni vijek. Međutim, dugovječnost ne ovisi samo o duljini telomera, već o složenim interakcijama koje se odvijaju na molekularnoj i staničnoj razini unutar ljudskog tijela. Stoga je najučinkovitiji pristup za postizanje duljeg i zdravijeg života u sveobuhvatnoj promjeni načina života i proaktivnom odnosu prema vlastitom zdravlju.
[1] Heidinger BJ, Blount JD, Boner W, Griffiths K, Metcalfe NB, Monaghan P. Telomere length in early life predicts lifespan - doi: 10.1073/pnas.1113306109
[2] Shammas MA. Telomeres, lifestyle, cancer, and aging - 10.1097/MCO.0b013e32834121b1
[3] Song S, Lee E, Kim H. Does Exercise Affect Telomere Length? A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials -: 10.3390/medicina58020242
[4] Tucker LA, Bates CJ. Telomere Length and Biological Aging: The Role of Strength Training in 4814 US Men and Women - doi: 10.3390/biology13110883
[5] Tausk, Francisco et al. “Psychoneuroimmunology.”- doi:10.1111/j.1529-8019.2008.00166.x
Dodaj komentar