FOMO: Kako se riješiti straha od propuštanja nečega u životu?

Nakon što objavite fotografiju na Instagramu, provjeravate li svakih pet minuta jeste li dobili novi lajk? Pratite li druge da ne biste propustili neko događanje? Ili ste uvijek zabrinuti da ćete propustiti neku dobru ponudu za odmor ili priliku za ulaganje?

Ako ste odgovorili s “da” na barem jedno od pitanja, vrlo je moguće da ste pogođeni fenomenom FOMO. U današnjem članku ćemo vam reći više o tome što on podrazumijeva i kako se s njime boriti.

Što je FOMO?

FOMO je engleski akronim koji predstavlja strah od propuštanja. Tipično to može izgledati kao npr. zabrinutost da nećete na vrijeme reagirati na novu objavu i da ćete zbog toga nešto propustiti ili da nećete odgovoriti na poruku prijatelja onoliko brzo koliko oni očekuju od vas. Često podižete mobitel samo da provjerite imate li obavijesti ili da na brzinu pregledate svoj feed ili priče i uvjerite se da se stvarno ništa zanimljivo ne događa.

Međutim, FOMO se može manifestirati u mnogim drugim situacijama. Može se dogoditi, naprimjer, u vezi s raznim trendi stvarima koje imaju gotovo svi oko vas, kada odjednom dobijete želju kupiti i njih. Često možda niste ni toliko sigurni da će te stvari doista biti prikladne za vas. Isto vrijedi i za situacije kada ljudi oko vas počnu ulagati i pričati o tome. Možda ćete tada imati kompulzivnu potrebu da se i vi upustite u to, kako slučajno ne biste propustili nešto sjajno.

Cijela stvar zapravo i nije toliko iznenađujuća. Ljudi imaju potrebu biti dio društva, ali ostaje pitanje gdje je granica između onoga što je još u redu i kada to prelazi granicu podnošljivog? [1]

Nemoguće je točno odrediti kada je potreba za određenim stvarima normalna, a kada je, s druge strane, nekontrolirani FOMO. Svaka osoba ima tu granicu drugačije postavljenu u svojoj glavi. Međutim, obično se ljudi zainteresiraju za fenomen FOMO u trenutku kada počnu osjećati da bi i sami mogli imati problem.

Kako se FOMO može manifestirati u online okruženju?

• Može vam smetati činjenica da ste stalno na mobitelu i ne ispunjavate svoje normalne obveze.
• Osjećate se pod stresom kada nemate mobitel sa sobom i ne možete ga redovito provjeravati.
• Pretjerano ste zabrinuti za živote drugih ljudi i uspoređujete se s njima.
• Plaši vas pomisao da ćete tijekom dana ostati bez baterije i da niste online.
• Vaši bližnji ističu da stalno gledate u mobitel i ne obraćate pažnju na njih.

Ovaj bi se popis mogao nastaviti, dodajući još mnogo sličnih točaka koje ukazuju na to da nešto nije u redu. Problem obično počinje redovitim gledanjem u mobitel, no kasnije se mogu pojaviti i drugi povezani simptomi.

Simptomi koji vas mogu mučiti zbog FOMO-a:

• Nedostatak sna
• Emocionalna napetost
• Fizička nelagoda
• Simptomi depresije
• Anksioznost
• Zavist prema drugima
• Nedostatak kontrole emocija
• Osjećaj neuklapanja u društvo
• Smanjena kvaliteta života [2–4]

Više o simptomima nedostatka sna možete pročitati u članku Što se događa s vašim tijelom kada ne spavate dovoljno?

Zašto žudimo za društvenim interakcijama?

Kako bismo razumjeli zašto je tako dobar osjećaj gledati u mobitel i neprestano skrolati društvenim mrežama, moramo objasniti kako funkcioniraju Facebook, TikTok ili Instagram. Njihov primarni cilj je napasti dopamin, hormon u mozgu koji je povezan sa sustavom nagrađivanja. Kada vas netko pozove na događaj ili lajka vašu fotografiju, dopaminski centar reagira i osjećate određenu razinu zadovoljstva. Međutim, ovaj osjećaj je prilično zarazan, pa mozak šalje kompulzivne tendencije za obavljanjem drugih aktivnosti koje će vam donijeti slično zadovoljstvo. Stoga uvijek iznova posežete za svojim mobitelom, čekajući obavijesti ili objave koje će vam zauzvrat donijeti željenu nagradu. [5–6]

Možda će vas zanimati i ovi proizvodi:

Niste toliko online pa mislite da se FOMO ne odnosi na vas?

Niste uvijek online i možete li lako zamisliti svoj dan bez mobitela? To ne znači da FOMO ne može utjecati na vas. Iako se ovaj problem danas obično povezuje s internetskim svijetom, on nije uvjet. Također možete doživjeti osjećaj da ste nešto propustili i izvan mreže. [7]

FOMO u offline svijetu:

• Ići na zabavu samo da ne propustite nešto.
• Imati loš predosjećaj kada kolege na poslu pričaju o događaju na kojem niste bili.
• Nerazumijevanje internih šala određene skupine ljudi.
• Bojite se da ćete propustiti dobru ponudu u trgovini.
• Ne biti pozvan na događaj.
• Ne biti odabran u tim.
• Uključiti se u ulaganje samo zato što to čine svi drugi.
• Gledate emisiju samo kako biste održali korak s razgovorom o tome.
• Kupnja određene vrste odjeće jer je svi drugi imaju.
• Pokušavate raditi zanimljive stvari kako biste držali korak s drugima.
• Nemogućnost opuštanja zbog straha da ćete nešto propustiti.

Kao što vidite, FOMO vreba iza svakog ugla, čak i u offline svijetu. Kao ljudi, općenito imamo potrebu biti dio društva. Ta se želja opisuje kao takozvana socijalna glad. A kada osjećamo da smo izostavljeni iz nečega, to može učiniti da se osjećamo nelagodno. Koliko su intenzivni ti osjećaji različito je za svakoga. Istraživanja pak pokazuju da mladi koji koriste društvene mreže u većoj mjeri pate od ovog problema. U isto vrijeme, ekstroverti koji imaju potrebu više dijeliti svoje živote i istovremeno traže više društvenih interakcija su izloženiji riziku. Međutim, pokazalo se da je FOMO povezan s online okruženjem znatno češći i riskantniji. [7–8]

Drugi slični koncepti:

Osim samog FOMO-a, postoje mnogi drugi koncepti koji su povezani s ovom problematikom i trebali biste ih znati. [11]

• FOBO (Fear of Better Options) – strah da možete dobiti još bolju ponudu nego sada.
• MOMO (Mystery of Missing Out) – strah da nešto propuštate, ali ne znate što je to.
• FOJI (Fear of Joining In) – strah da stvari koje objavljujete na društvenim mrežama neće dobiti nikakav odgovor.
• ROMO (Relief of Missing Out) – biti namjerno nesvjestan onoga što se događa oko vas
• JOMO (Joy of Missing Out) – pozitivan osjećaj u vezi toga da nešto propuštate.

9 savjeta za borbu protiv FOMO-a

U borbi protiv FOMO-a može nam pomoći naginjanje prema drugoj strani –⁠ JOMO. Poanta je u tome da se trebamo odmaknuti od straha da ćemo nešto propustiti i umjesto toga biti sretni što smo nešto propustili i imali vremena brinuti se za sebe. U tome nam mogu pomoći i sljedeće točke.

1. Živite u sadašnjem trenutku

Kako ne biste podlegli osjećaju da stalno nešto propuštate, trebate maksimalno uživati ​​u sadašnjem trenutku. Zahvaljujući tome, moći ćete se više usredotočiti na sebe. Ako ne znate kako biti prisutni u sadašnjem trenutku, svjesnost bi mogla biti odgovor. Može vam pomoći da bolje cijenite radosti svakodnevnog života koje možda uzimate zdravo za gotovo, kao i da bolje radite sa svojim mislima i osjećajima.

Kako prakticirati mindfulness (svjesnost, samoprisutnost)?

• Počnite tako što ćete pronaći položaj (sjedeći, ležeći) u kojem ćete se osjećati ugodno i opušteno.
• Usredotočite se samo na disanje, pokušajte ne misliti ni na što drugo.
• Ako se ne možete usredotočiti na disanje, pokušajte brojati sekunde udisaja i izdisaja, to bi vas trebalo dovoljno odvratiti od drugih misli.
• Ako vaše misli počnu vrludati, pokušajte potisnuti te druge misli u pozadinu i ponovno se vratite razmišljanju o disanju.

Savladavanjem ove tehnike učite raditi sa svojim umom. Tada ćete se u bilo kojem trenutku tijekom dana moći isključiti iz događaja koji vam izazivaju neugodne osjećaje i vratiti fokus na sebe.

Više o meditaciji možete pročitati u članku Meditacija: način pronalaska unutarnjeg mira, poboljšanja koncentracije i smanjenja stresa.

2. Odložite mobitel sa strane

Namjerno postavite svoj mobitel da vam pokazuje koliko vremena dnevno provodite na njemu. Možete čak skinuti izvješće o tome koliko vremena provodite u svakoj pojedinačnoj aplikaciji. Možda vam se čini da samo tu i tamo zavirujete u svoj mobitel. Ako je tako, možda ćete se još više iznenaditi kada saznate da nekoliko sati dnevno provodite na društvenim mrežama promatrajući živote drugih. Možete li zamisliti što biste mogli postići kada biste ovo vrijeme posvetili sebi?

Ako vas svaka obavijest ometa i ne možete odoljeti želji da vidite što je novo, isključite obavijesti. Na taj način ćete vidjeti nove objave samo kada otvorite aplikaciju. A ako vam to ne pomogne kod želje da otvorite Instagram ili TikTok, pokušajte se odjaviti iz aplikacija i isključiti automatsku prijavu.

Neprestano ispunjavanje obrasca za prijavu je neugodno, ni ne vrijedi tog brzog checkiranja koje biste inače napravili. Koristeći ovaj pristup, možete odrediti određeno vrijeme, naprimjer sat vremena, svaki dan da se prijavite i zapravo uživate u svom vremenu na društvenim mrežama. A možda ćete nakon nekog vremena uvidjeti da baš i niste potrebni, pa ćete se odjaviti već nakon nekoliko minuta. Vrijeme koje biste proveli gledajući tuđe živote možete ispuniti sportom ili pripremanjem zdravih poslastica. Inspiraciju možete potražiti u našim fitness receptima.

Ako želite saznati više o rizicima neprekidnog skrolanja, ne smijete propustiti naš članak Kako beskonačno skrolanje na društvenim mrežama utječe na vas?

3. Radite na svojim ciljevima

Znate li koji su ljudi najviše fokusirani na živote drugih? Oni koji sami nemaju pravilno definiran relevantan cilj prema kojemu bi napredovali. Ako se više usredotočite na sebe, nećete se toliko brinuti o životima drugih ljudi ili stvarima koje biste mogli propustiti.

Ako želite pomoć u postizanju svojih ciljeva, pogledajte naš članak Kako postaviti cilj i uspješno ga postići.

4. Ispravno odredite svoje prioritete

Jeste li stalno na društvenim mrežama jer ne možete podnijeti pomisao da biste mogli nešto propustiti? Ako je tako, pokušajte razmisliti o tome nedostaje li vam možda još nešto. Vrlo vjerojatno nešto značajnije. Postoje stvarni ljudi oko vas koji neće biti ovdje zauvijek. To mogu biti vaši roditelji, djedovi i bake, pa čak i pradjedovi. Ne bi li oni trebali biti u središtu vaše pažnje? Osobno ne poznajem nikoga tko žali za vremenom koje je proveo izvan mreže umjesto da drži mobitel u ruci. Ali poznajem neke ljude koji su žalili zbog vremena koje su proveli na internetu jer su umjesto toga mogli raditi mnogo korisnije stvari. Možda biste trebali pokušati usmjeriti svoj FOMO u drugom smjeru i obratiti više pažnje na ljude koji su vam bliski.

5. Ne shvaćajte društvene mreže tako ozbiljno

Imajte na umu da na društvenim mrežama vidite samo djelić ljudskih života. Ako nekome ne ide, nema potrebe da o tome obavještava cijeli svijet. Razmislite o tome što dijelite na svojim profilima. Jesu li to fotografije s odmora ili vadite mobitel usred borbe s partnerom kako biste dobili materijal za svoje najnovije reelove? Pretpostavljam da je više ono prvo.

Ljudi koji imaju skladnu i zadovoljnu vezu često nemaju potrebu uvjeravati cijeli svijet oko sebe kako su zadovoljni, pa jednostavno ne objavljuju posebne trenutke koje dijele s njima. No, to nikako ne znači da nisu sretni.

A vrijedi i obrnuto. Samo zato što ljudi oko vas svakodnevno dijele geste pune ljubavi, ljubavne poruke i slične stvari, to ne znači da je njihov svijet doista tako savršen. Ukratko, uvijek ćete vidjeti samo djelić tuđih života na društvenim mrežama, a čak ni sitnice koje vam nude možda uopće nisu istinite. Sjetite se toga kad god se osjećate inferiorno i mislite da vaš život nije dovoljno dobar i zanimljiv u usporedbi s drugima ili da vam nešto nedostaje u usporedbi s njima.

6. Ne uspoređujte se s drugima

Ova je točka usko povezana s prethodnom. Već znate da vam drugi pokazuju samo pažljivo odabrani djelić svog života, pa ne bi imalo smisla uspoređivati ​​se s njima. Pratite li ljude koji posjeduju otmjene sportske automobile i želite li i vi jedan? Onda im lajkajte fotografiju i pobrinite se da to jednog dana postignete. Uostalom, sama zavist vas neće dovesti do toga. Koristite tuđi uspjeh kao motivaciju za rad na postizanju vlastitih težnji.

Također je važno shvatiti da se svatko kroz život kreće različitim tempom i postiže različite ciljeve u različito vrijeme. Neki ljudi su na vrhuncu svoje radne karijere u 30-ima, ali onda izgore i krenu od nule u potpuno drugoj industriji. Netko drugi bi se mogao postupno probijati kroz prepreke i postati vrhunski menadžer u dobi od 50 godina. Oboje su sasvim u redu; svatko od nas je upravo tamo gdje bi trebao biti. Ta bi vas svijest trebala umiriti i obeshrabriti da svoj život uspoređujete s drugim ljudima.

7. Radite na svom samopouzdanju

Samouvjerenu osobu nije lako pokolebati. Usredotočeni su na vlastiti život i prioritete i ne gube vrijeme brinući se o ljudima i stvarima izvan njihove kontrole. Ako žele prisustvovati nekom događaju, otići će, ali se neće uznemiravati zbog propuštanja nečeg drugog. Radom na sebi grade svoje samopouzdanje, a time i ukupno samopouzdanje.

Ako vas zanima kako poraditi na svom samopouzdanju, pogledajte naš članak Kako izgraditi samopouzdanje u sportu. Tada možete primijeniti ista načela na druga područja života.

8. Naučite reći NE

FOMO je vođen željom da se uklopite i budete dio društva. Ali ne možete biti posvuda i definitivno ne možete učiniti sve. Aktivnosti kojima se bavite trebaju ovisiti o vašim ciljevima. Na temelju prioriteta koje ste postavili naučite donositi odluke i birati prilike u kojima se želite nalaziti. Nitko se ne može rastrgati na dva dijela, pa se ni vi ne trebate brinuti da nećete biti na svakom događaju.

Trebali biste naučiti reći NE iu svom poslovnom životu. Prema anketi stručnjaka na LinkedInu, čak 70 % ljudi teško se isključuje mislima iz posla čak i ako proaktivno uzmu slobodno vrijeme. Boje se da će nešto propustiti ili na drugi način zaostati. Međutim, s takvim trajnim načinom razmišljanja, stanje burnouta samo je pitanje vremena. Uzimanje potpunog odmora od posla ključno je kako bi se vaša psiha odmorila, oporavila i pripremila za druge izazove, kako na poslu tako i izvan njega. [9]

Ako želite saznati više o sindromu burnouta, ne smijete propustiti naš članak Kako izbjeći burnout: 8 koraka za oslobađanje od toksične produktivnosti.

9. Otkrijte što vam pričinjava nelagodu

Kako biste izbjegli stvari koje vam stvaraju nelagodu, morate naučiti slušati svoje osjećaje. Tek tada možete prepoznati okidače negativnih emocija. Nekim ljudima može biti neugodno gledati ljude koji, za razliku od njih, imaju savršenu jutarnju rutinu. Drugima mogu smetati ljudi koji stalno govore o kalorijama ili mršavljenju. A neki drugi ljudi mogu se osjećati nelagodno gledajući druge kako uživaju u svojim vikend svečanostima. Svatko je drugačiji i ima jedinstvene poglede na stvari. [10]

Zato pripazite na to što vam pričinjava nelagodu i nemojte slijediti ljude zbog kojih se tako osjećate. Ne brinite, nećete propustiti ništa važno. Zapravo, vjerojatno ćete se riješiti svake nelagode koja je možda proizašla iz praćenja njihovih života. Nemojte se osjećati pod pritiskom da kažete da svakom trendi artiklu ili primamljivoj ponudi koja se čini vremenski ograničena. Osim toga, odolite porivu da kupujete odjeću samo zato što je na sniženju, pogotovo ako vam ne treba. Umjesto toga, razmotrite širu sliku, uključujući kontekst situacije i kako se on slaže s vašom osobnom filozofijom i vrijednostima, te dobro razmislite trebate li dotičnu stvar ili ne. Ne želite završiti sa stanom punim beskorisnih stvari, kupovinom posebnog putovanja za odmor na koji zapravo ne želite ići ili pristajanjem na vremenski ograničenu ponudu koja će biti jednako povoljna za mjesec dana ili dva. Upamtite da nije zlato sve što sja. Prije impulzivnog pristanka na nešto, bolje je uvijek odvojiti potrebno vrijeme da dobro razmislite o stvarima. Promišljenom kupnjom možete samo dobiti.

Što biste trebali zapamtiti?

Život je pun prilika i iskustava, ali nemoguće je biti svugdje ili biti u tijeku sa svime što se događa oko vas. Ali poanta života nije u tome. Kako ne biste dopustili da život prođe pokraj vas, morate dobro razmisliti čemu posvećujete svoju pozornost. Postavljanjem jasnih prioriteta sve bi trebalo postati puno lakše. Uložite svoje vrijeme u aktivnosti koje vas guraju prema željenim rezultatima i maksimalno iskoristite svoje vrijeme te živite ispunjen život.

Izvori:

[1] Aarif Alutaybi et al. – Fear of Missing Out (FoMO) as Really Lived: Five Classifications and one Ecology – https://ieeexplore.ieee.org/abstract/document/8963027

[2] Aarif Alutaybi et al. – Combating Fear of Missing Out (FoMO) on Social Media: The FoMO-R Method – https://www.mdpi.com/1660-4601/17/17/6128

[3] Baker, Zachary G. et al. – Fear of missing out: Relationships with depression, mindfulness, and physical symptoms – https://psycnet.apa.org/buy/2016-47442-007

[4] Sainabou Cham et al. – Digital Addiction: Negative Life Experiences and Potential for Technology-Assisted Solutions – https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-16184-2_87

[5] Hugo Juárez Olguín et al. – The Role of Dopamine and Its Dysfunction as a Consequence of Oxidative Stress – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26770661/

[6] David J Nutt et al. – The dopamine theory of addiction: 40 years of highs and lows – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25873042/

[7] Zhuofan Zhang et al. – Fear Of Missing Out Scale: A self-concept perspective – https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/mar.21406

[8] Social Theory at HBS: McGinnis’ Two FOs – https://harbus.org/2004/social-theory-at-hbs-2749/

[9] Blair Heitmann Your Workplace Guide to Summer Vacation – https://blog.linkedin.com/2018/july/11/your-workplace-guide-to-summer-vacation

[10] Anushree Tandon et al. – Dark consequences of social media-induced fear of missing out (FoMO): Social media stalking, comparisons, and fatigue – https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0040162521003632

[11] How to Deal With FOMO in Your Life – https://www.verywellmind.com/how-to-cope-with-fomo-4174664