Sadržaj
Dijetalna ili niskokalorična pića često su popularan izbor za mnoge ljude koji žele nešto slatko, no izbjegavaju uobičajeni šećer. Ovi se napitci zbog svog manjka kalorija mogu činiti ispravnim odabirom i to posebice ako želite smršavjeti i nastojite održati kalorijski deficit. Međutim, znači li to da ih možemo konzumirati bez ograničenja? Iako dijetalna pića ne sadrže šećer, ona ipak sadrže niz drugih tvari, a to su najčešće kontroverzni umjetni zaslađivači. Kakav utjecaj ima konzumacija ovih pića na naše cjelokupno zdravlje?
Kakva su to niskokalorična pića?
U ovu skupinu spadaju pića sa smanjenim udjelom šećera, ali i pića bez šećera koja često zovemo dijetalnim pićima, a o njima ćemo danas nešto detaljnije govoriti. U ovu kategoriju spada bilo koje piće slatkog okusa koje ne sadrži šećer ili bilo koji drugi izvor energije (kalorija), a umjesto toga zaslađeno je nehranjivim zaslađivačima. To su, primjerice, različite light verzije gaziranih pića, limunade, mineralne vode s okusom i drugi napitci. Danas gotovo svaki poznati napitak poput Coca-Cole, Spritea ili Fante ima svoju verziju bez šećera.
Zahvaljujući nultoj ili zanemarivoj energetskoj vrijednosti, ova su pića postala popularna alternativa pićima zaslađenima šećerom. Često ih konzumiramo kad želimo smršavjeti ili jednostavno izbjeći unos prekomjernih količina jednostavnih šećera. Razlika u sadržaju energije prilično je velika. Primjerice, obična Coca-Cola sadrži otprilike 11 g šećera i 45 kalorija na 100 ml. S druge strane, varijante bez šećera kao što su Coca-Cola Zero ili Coca-Cola Light sadrže 0 g šećera i 0 kalorija. Njihov slatki okus postiže se umjetnim zaslađivačima, no sadrže i razne druge tvari.
Koje tvari obično sadrže dijetalna pića?
- zaslađivače
- prehrambene boje
- ugljični dioksid
- konzervanse
- organske kiseline (koje piću daju kiselkasti okus)
U ovome članku saznat ćete i nešto više o sljedećim umjetnim zaslađivačima:
Zašto su dijetalni napici toliko popularni?
Nedostatak šećera i zanemariva (ili čak nulta) količina kalorija ostavljaju dojam da su ova pića odličan izbor za one koji teže zdravom načinu života. Mnogi ih smatraju idealnom alternativom uobičajenim pićima, osobito za one pojedince koji žele smršaviti ili izbjegavati unos praznih kalorija. Također su vrlo omiljena među dijabetičarima i ljudima koji moraju pažljivo pratiti razinu šećera u krvi (osobe s glikemijom).
Međutim, navedeni čimbenici ponekad stvaraju lažni dojam da dijetalne napitke možemo konzumirati koliko god želimo svaki dan. To nije sasvim točno. Prekomjeran unos određenih tvari koje se nalaze u niskokaloričnom piću također može negativno utjecati na naše zdravlje. Primjerice, u obzir je potrebno uzeti dobro poznate učinke različitih organskih kiselina (kao što je fosforna kiselina) na zubnu caklinu i zdravlje kostiju. Još jedan važan čimbenik su aktualne rasprave i istraživanja na temu umjetnih zaslađivača koji, prema dosad provedenim istraživanjima, mogu utjecati na crijevni mikrobiom. [11,13]
Što su to nehranjivi zaslađivači i koji su najčešći zaslađivači u dijetalnim pićima?
Nehranjivi zaslađivači su tvari koje pićima daju sladak okus, no ne sadrže šećer niti energiju. Umjetni zaslađivači često su znatno slađi i imaju veću moć zaslađivanja u usporedbi s tradicionalnim šećerom pa su potrebne male količine kako bi se postigla željena slatkoća. U većini slučajeva naše tijelo uopće ne može metabolizirati te zaslađivače. Oni zadovoljavaju naše okusne pupoljke, prolaze kroz tijelo i na kraju se izlučuju potpuno nepromijenjeni.
Druga skupina zaslađivača naziva se hranjivim zaslađivačima u koje spadaju tvari poput ksilitola ili popularnog sirupa od cikorije. Iako ovi zaslađivači sadrže kalorije, obično su prisutne u manjim količinama u usporedbi sa običnim šećerom. U odnosu na nehranjive zaslađivače, ova vrsta zaslađivača općenito se rjeđe koristi u dijetalnim pićima.
Nehranjivi zaslađivači koji se koriste u dijetalnim pićima
Dijetalni napici sadrže prvenstveno nehranjive zaslađivače koji su obično sintetički proizvedeni. Oni općenito imaju mnogo veću moć zaslađivanja u usporedbi sa saharozom (običnim šećerom), što često zahtijeva njihovu međusobnu kombinaciju zbog gorkog okusa. Važno je napomenuti da se u proizvodnji pića i prehrambenih proizvoda mogu koristiti samo oni zaslađivači koji su prošli opsežna istraživanja i koji se smatraju sigurnima i odobrila su ih regulatorna tijela kao što su Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Američka agencija za hranu i lijekove (FDA). Odobreni zaslađivači u EU označeni su slovom „E” iza kojeg slijedi broj, poznatiji kao „E-broj”.
1. Acesulfam K
Acesulfam K (E950), također poznat pod oznakom E950, približno je 180 – 200 puta slađi od saharoze. Najčešće se koristi u kombinaciji s drugim zaslađivačima jer sam po sebi ima karakterističan gorak okus. Tijelo brzo apsorbira ovaj zaslađivač, a budući da se ne metabolizira, on se izlučuje nepromijenjen. Prihvatljivi dnevni unos (ADI) za acesulfam K iznosi 9 mg/kg tjelesne mase (BW). Primjerice, optimalni unos ovog zaslađivača za osobu koja ima 70 kg iznosi 630 mg. Procijenjeni prosječni dnevni unos varira od 14 do 119 mg/dan, što je znatno ispod ADI vrijednosti. [3,4,7]
2. Aspartam
Aspartam (E951) čine dvije aminokiseline, fenilalanin i asparaginska kiselina. Ovaj zaslađivač otprilike je 200 puta slađi od šećera. Međutim, nije prikladan za toplinsku obradu jer je termički nestabilan i razvija gorak okus kad je izložen toplini. Unatoč tomu, uz light pića ima široku primjenu i u mnogim drugim prehrambenim proizvodima poput žvakaćih guma, deserata i sladoleda. Međutim, osobe s fenilketonurijom, tj. stanjem u kojem tijelo ne može metabolizirati aminokiselinu fenilalanin, trebale bi ga izbjegavati. Utvrđeni prihvatljivi dnevni unos (ADI) za zdravu osobu je 40 mg/kg tjelesne mase (BW). Dakle, osoba koja ima 70 kg može sigurno konzumirati do 2800 mg ovog zaslađivača dnevno, dok se tipični unos kreće oko 14 – 287 mg, što je znatno manje od najvećih dopuštenih vrijednosti. [4,7,15]
3. Ciklamat
Ciklamat (E952) ima relativno nisku moć zaslađivanja u usporedbi s ostalim zaslađivačima (od šećera je slađi 30 puta). Također ima blago gorak okus pa se često koristi u kombinaciji s drugim zaslađivačima. Iako je njegovo korištenje neko vrijeme bilo zabranjeno zbog potencijalnih kancerogenih učinaka, danas se smatra sigurnim. Istraživanja koja su ukazivala na rizik od raka mokraćnog mjehura uslijed visokih doza ciklamata bila su provedena na glodavcima. S druge strane, istraživanja na ljudima nisu potvrdila takav rizik. Prihvatljivi dnevni unos je 7 mg/kg tjelesne mase (BW), što za osobu tjelesne mase od 70 kg znači 490 mg. Prosječan dnevni unos je otprilike 28 – 168 mg. [4,7,16]
4. Neotam
Neotam (E961) je kemijski sličan aspartamu, no njegova moć zaslađivanja je 7000 – 13000 puta veća od saharoze. Okusom je sličan običnom šećeru i čak ima sposobnost poboljšavanja cjelokupnog okusa hrane. Ovaj se zaslađivač može metabolizirati u tijelu, no za razliku od aspartama, u ovom slučaju ne dolazi do oslobađanja fenilalanina, što ga čini sigurnim za konzumaciju za osobe s fenilketonurijom. Prihvatljivi dnevni unos (ADI) iznosi 2 mg/kg tjelesne mase (BW). Za osobu koja ima 70 kg to znači 140 mg zaslađivača, dok se prosječni dnevni unos kreće od 3,5 do 12 mg. [4,7]
Možda će vas zanimati i ovi proizvodi:
5. Saharin
Saharin (E954) je prvi umjetno stvoreni zaslađivač, a njegova moć zaslađivanja je do 300 puta veća od saharoze. Možete ga pronaći u obliku malih tableta ili praha koji se obično prodaje kao zaslađivač za osobe s dijabetesom. Znanstvenici su bili zabrinuti zbog potencijalnih kancerogenih učinaka ovog zaslađivača, posebice zbog mogućeg povećanog rizika od raka mokraćnog mjehura. Međutim, kasnija istraživanja opovrgla su ove tvrdnje. Početna istraživanja provedena su na miševima, a daljnja istraživanja na ljudima osporila su ove hipoteze. Danas se upotreba saharina smatra sigurnom. Njegov prihvatljivi dnevni unos (ADI) iznosi 2,5 mg/kg tjelesne mase (BW). Dakle, osoba tjelesne mase od 70 kg može sigurno unijeti 175 mg saharina dnevno, dok se prosječni unos kreće od približno 7 do 140 mg. [4,7]
6. Sukraloza
Sukraloza (E955) ima 500 – 600 puta veću moć zaslađivanja od saharoze. Za razliku od većine zaslađivača nije neugodnog okusa pa ima široku primjenu u prehrambenoj industriji. Možete je kupiti i kao samostalni zaslađivač u obliku kapi ili u kombinaciji s drugim zaslađivačima u raznim sirupima i sličnim proizvodima. Kao i kod ostalih nehranjivih zaslađivača, tijelo ne može metabolizirati sukralozu. Nakon konzumacije, sukraloza se brzo apsorbira i izlučuje nepromijenjena. Prihvatljivi dnevni unos (ADI) za sukralozu je 5 mg/kg tjelesne mase (BW) na dan. Dakle, osoba od 70 kg može unijeti 350 mg sukraloze, dok se prosječni dnevni unos kreće od približno 7 do 140 mg. [4,7]
7. Steviozidi
Steviozidi, poznati i kao steviol glikozidi (E960), tvari su slatkog okusa koje se dobivaju iz biljke Stevia rebaudiana. Steviozidi su vrlo popularni zbog svog prirodnog podrijetla i moći zaslađivanja koja je otprilike 200 – 300 puta veća od šećera. Slično sukralozi, steviol glikozidi također su dostupni u različitim oblicima poput kapi, praha ili tableta koje se mogu koristiti za zaslađivanje hrane i pića. Prihvatljivi dnevni unos (ADI) iznosi 4 mg/kg tjelesne mase (BW). Dakle, osoba tjelesne mase od 70 kg može dnevno unijeti do 280 mg steviol glikozida, dok se prosječni dnevni unos kreće od približno 91 do 238 mg. [17]
Nešto više o svojstvima, prednostima i zdravstvenim učincima stevije možete pročitati u našem članku: Stevija: 100 % prirodni zaslađivač s mnogim zdravstvenim prednostima
Pregled nehranjivih zaslađivača i njihovih svojstava
Zaslađivač | E-broj | Moć zaslađivanja | ADI (mg/kg tjelesne mase) | Procijenjeni dnevni unos (mg/kg tjelesne mase) |
|---|---|---|---|---|
| Acesulfam K | E950 | 180 – 200 puta slađi od šećera | 9 mg/kg tjelesne mase | 0,2 – 1,7 mg/kg tjelesne mase |
| Aspartam | E951 | 200 puta slađi od šećera | 40 mg/kg tjelesne mase | 6,8 mg/kg tjelesne mase |
| Ciklamat | E952 | 30 puta slađi od šećera | 7 mg/kg tjelesne mase | 0,4 – 2,4 mg/kg tjelesne mase |
| Neotam | E961 | 7 000 – 13 000 puta slađi od šećera | 2 mg/kg tjelesne mase | 0,05 – 0,17 mg/kg tjelesne mase |
| Saharin | E954 | 300 puta slađi od šećera | 2,5 mg/kg tjelesne mase | 0,1 – 2 mg/kg tjelesne mase |
| Sukraloza | E955 | 500 – 600 puta slađi od šećera | 5 mg/kg tjelesne mase | 0,1 – 2 mg/kg tjelesne mase |
| Steviozidi | E960 | 200 – 300 puta slađi od šećera | 4 mg/kg tjelesne mase | 1,3 – 3,4 mg/kg tjelesne mase |
Jesu li zaslađivači štetni za zdravlje ili ih možete sigurno koristiti kao dio zdrave prehrane?
Vjerojatno postoji vrlo malo tvari koje nemaju negativne učinke na zdravlje ako se konzumiraju u prekomjernim količinama. Isto vrijedi i za zaslađivače jer njihova konzumacija u prevelikim dozama ponekad može dovesti do određenih negativnih učinaka. Američka agencija za hranu i lijekove te Europska agencija za sigurnost hrane odobrile su sve zaslađivače koji se koriste i utvrdile sigurne dnevne količine (ADI). Sve dok se ta ograničenja poštuju, zaslađivači se smatraju sigurnima za zdravlje.
Kroz uobičajenu prehranu zapravo je teško premašiti prihvatljive dnevne vrijednosti, tako da ne trebate brinuti da ćete imati zdravstvene probleme redovitom konzumacijom hrane. Ipak, i dalje je važno da prehrana bude raznolika i bazirana prvenstveno na svježim i cjelovitim namirnicama, a što se tiče unosa tekućine, voda bi trebala biti na prvome mjestu. Moguće zdravstvene probleme mogli biste razviti ako se vaša prehrana i izbor pića temelji isključivo na namirnicama i pićima koja sadrže ove zaslađivače.
Utjecaj niskokaloričnih pića na zdravlje
Osim navedenih zaslađivača, dijetalna pića sadrže i druge tvari kao što su organske kiseline i konzervansi. Mnogi znanstvenici danas proučavaju utjecaj ovih pića na zdravlje, a preliminarni rezultati pokazuju da ona mogu imati potencijalne negativne učinke na razne aspekte ljudskog zdravlja.
1. Oralno zdravlje
Često se zanemaruje važnost i zdravlje zuba iako oni dolaze u dodir sa svime što jedemo i pijemo. Mnoge namirnice i pića mogu imati negativan utjecaj na zube, a dijetalna pića nisu iznimka. Ona često sadrže razne organske kiseline koje im daju kiselkasti okus. Međutim, ove kiseline također mogu prouzročiti eroziju zuba koja nastaje kad se zubna caklina ošteti. Oštećenje zubne cakline razvija se kad oralna sredina predugo bude kisela (nizak pH).
Najveću opasnost predstavlja višekratna konzumacija ovih napitaka tijekom dana jer tijelo nema dovoljno vremena vratiti pH u ustima na optimalne vrijednosti. Stoga je preporučljivo konzumirati ove napitke ne samo u malim količinama, nego i samo jednom u danu. [13]
2. Zdravlje kostiju
Pretjerana konzumacija dijetalnih pića vjerojatno negativno utječe i na zdravlje kostiju. To posebno vrijedi za pića poput Coca-Cole koja sadrže fosfornu kiselinu koja može izazvati demineralizaciju kostiju. Do demineralizacije dolazi kad se kalcij pohranjen u kostima oslobađa u prekomjernim količinama, što rezultira smanjenom gustoćom i snagom kostiju. Osim toga, pića poput Coca-Cole često sadrže kofein koji može smanjiti apsorpciju kalcija u krvotok. Stoga bi prekomjerno uzimanje ovih napitaka moglo povećati rizik od osteoporoze (slabih kostiju) pa ih je preporučljivo konzumirati samo povremeno. [5]
3. Kardiovaskularno zdravlje
Istraživanja su također utvrdila utjecaj dijetalnih pića na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Malo je vjerojatno da ova vrsta pića izravno oštećuje srce i krvne žile, no zato na njih mogu djelovati na razne druge načine. Primjerice, gore spomenuti zaslađivači vjerojatno utječu na metabolizam glukoze, inzulinsku rezistenciju i sastav crijevnog mikrobioma, što posljedično može utjecati na zdravlje srca i krvnih žila. [6]
Ipak, konzumacija dijetalnih pića sama po sebi ne može se smatrati opasnošću za kardiovaskularni sustav. Sveukupne prehrambene navike, tjelesna aktivnost i genetske predispozicije igraju značajniju ulogu u kardiovaskularnom zdravlju.
4. Probavni trakt
Konzumacija dijetalnih pića također može utjecati na probavu. Ovdje je ponajprije riječ o procesu karbonizacije. Prilično je teško pronaći zaslađeno niskokalorično piće bez mjehurića. Upravo ti mjehurići nastali karbonizacijom mogu izazvati nelagodu kod osoba s osjetljivijom probavom. Dijetalna pića mogu prouzročiti nadutost i pogoršati simptome gastroezofagealnog refluksa (poznatog i kao žgaravica). Ako se i vi susrećete s ovim problemima, a navikli ste na redovitu konzumaciju dijetalnih pića, možda bi bilo dobro neko vrijeme pokušati ograničiti njihovu konzumaciju. [2]
5. Crijevni mikrobiom
U današnje vrijeme, sve je veći fokus na zaslađivačima i njihovom potencijalnom utjecaju na sastav crijevnog mikrobioma. To je zato što optimalni sastav crijevnog mikrobioma igra ključnu ulogu u našem cjelokupnom zdravlju. Sastav crijevnog mikrobioma utječe na zdravlje probavnog sustava, ali i na ostale važne aspekte kao što su imunološka funkcija i mentalno blagostanje. [1]
Istraživanja su pokazala da zaslađivači koji se nalaze u niskokaloričnim pićima (posebice saharin i sukraloza) potencijalno mogu pridonijeti smanjenju broja korisnih bakterija u crijevima. To može prouzročiti razmnožavanje štetnih bakterija, što se može manifestirati lošijom probavom, ali i raznim drugim zdravstvenim komplikacijama. [8,11]
6. Utjecaj na razinu šećera u krvi
Budući da zaslađivači zapravo nisu šećer, oni se ne mogu apsorbirati u krvotok i na isti način povisiti razinu šećera u krvi. Međutim, čini se da ipak imaju određeni utjecaj na razinu šećera u krvi. To je vjerojatno tako zbog hormona inzulina koji naše tijelo oslobađa ne samo kao odgovor na apsorpciju šećera u krvotok, već i kao odgovor na okus ili miris hrane. Tako slatki okus pića koja sadrže zaslađivače može potencijalno stimulirati proizvodnju inzulina. Inzulin pak može sniziti razinu šećera u krvi i pospješiti transport glukoze iz krvotoka u stanice.
Neka istraživanja utvrdila su moguću vezu između zaslađivača i povećanog apetita i želje za slatkim. Kad razina šećera u krvi padne, a iz hrane ne dobivamo šećer koji bi ga vratio na normalnu razinu, tijelo može početi pretjerano žudjeti za šećerom. Zaslađivači također mogu utjecati na lučenje hormona poput GLP-1 koji signalizira osjećaj gladi. Međutim, ovi učinci zaslađivača nisu u potpunosti istraženi i ne može se sa sigurnošću tvrditi da zaslađivači povećavaju apetit ili želju za slatkim. [5]
Zanimljivo je da neki zaslađivači mogu utjecati na povećanje razine šećera u krvi. To se može pripisati njihovom utjecaju na sastav crijevnog mikrobioma, što posljedično utječe na razinu šećera u krvi. Međutim, ovaj je učinak vrlo kompleksan i još nije u potpunosti istražen pa su potrebna daljnja istraživanja kako bi se dobili precizniji odgovori. Unatoč tomu, osobe s dijabetesom ili one koje trebaju pratiti razinu šećera u krvi trebale bi umjereno konzumirati ova pića. [11,12]
Jesu li dijetalna pića prikladna ako želite smršavjeti?
Mnogi ljudi smatraju da su niskokalorična pića odlična zamjena kad se ne mogu odreći slatkih pića, a moraju ograničiti unos šećera i kalorija. Niskokalorična pića mogu vam pomoći kod mršavljenja bez žrtvovanja želje za slatkim. Dijetalna pića tako mogu pomoći u smanjenju ukupnog energetskog unosa i održavanju kalorijskog deficita koji je neophodan za uspješno mršavljenje. Slatka pića sadrže značajnu količinu energije, a njihovim izbacivanjem iz prehrane možete značajno smanjiti ukupni unos kalorija.
Količina kalorija i šećera u zaslađenim pićima
Pića zaslađena šećerom | Pića zaslađena šećerom | Količina šećera / 500 ml |
|---|---|---|
| Coca-Cola | 225 kcal | 56 g (cca 11 kocki šećera) |
| Fanta | 140 kcal | 34,5 g (cca 7 kocki šećera) |
| Zaslađena mineralna voda | 100 kcal | 25 g (cca 5 kocki šećera) |
| Ledeni čaj | 100 kcal | 22,5 g (cca 4 – 5 kocki šećera) |
Količina kalorija i šećera u pićima bez šećera
Pića bez šećera | Količina kalorija / 500 ml | Količina šećera / 500 ml |
|---|---|---|
| Coca-Cola | 1 kcal | 0 g |
| Fanta | 5 kcal | 0 g |
| Zaslađena mineralna voda | 5 kcal | 0 g |
| Ledeni čaj | 5 kcal | 0 g |
Zamijenite li litru obične Coca-Cole litrom Zero ili Light verzije, možete značajno smanjiti dnevni energetski unos za do čak 450 kcal. U mjesec dana mogli biste smanjiti količinu kalorija za oko 13 500, što je jednako energiji pohranjenoj u otprilike 1,85 kg tjelesne masti (1 kg masti sadrži oko 7 700 kcal). Dakle, samo izbacivanjem jedne litre zašećerenih pića iz prehrane možete skinuti gotovo 2 kg tjelesne masnoće.
Iako neka istraživanja pokazuju da umjetni zaslađivači mogu pojačati apetit, istina je da ih mnogi ljudi koriste da bi zadovoljili svoju želju za slatkim. Umjetni zaslađivači mogu „prevariti” vaše okusne pupoljke i pružiti vam željeni slatki okus bez povećanja unosa kalorija. Dijetalna pića vam tako mogu pomoći pri mršavljenju kad morate izbjegavati šećer i visokokaloričnu hranu. [14]
Ipak, rezultati nekih istraživanja ukazuju na potencijalni negativni utjecaj umjetnih zaslađivača. U jednoj meta-analizi njihova je konzumacija čak povezana s većim rizikom od pretilosti. Jedno od mogućih objašnjenja za to mogao bi biti utjecaj umjetnih zaslađivača na lučenje inzulina i hormone gladi. Dugoročno gledano, čini se da umjetni zaslađivači mogu dovesti do povećanog unosa kalorija i kasnijeg debljanja kod nekih osoba. [9,10]
To znači da dijetalna pića doista mogu pomoći pri mršavljenju, no ako se konzumiraju prekomjerno, mogu imati negativne učinke na vaše zdravlje. Iz ovog je razloga važno da dijetalna pića budu dio dobro planirane, raznolike i uravnotežene prehrane.
Jesu li niskokalorična pića prikladan dodatak zdravoj prehrani?
Vjerojatno vas neće iznenaditi činjenica da bi kod svakodnevnog unosa tekućine prvo mjesto trebala imati čista voda. Uz običnu vodu možete konzumirati i mineralnu vodu, nezaslađene čajeve, kao i šalicu kave. S druge strane, trebali biste što je više moguće izbjegavati zaslađena pića. Niskokalorična pića mogli bismo smjestiti negdje u sredinu ove ljestvice po važnosti. Ona ne sadrže šećer i stoga nemaju toliko negativnih učinaka kao obična zaslađena pića, no čini se da ipak imaju neke neželjene učinke kod pretjerane konzumacije. U idealnom slučaju, dijetalna pića trebali biste konzumirati tek kao povremeni dodatak prehrani kad poželite popiti nešto slatko.
Kao i uvijek, važno je zapamtiti da je svatko od nas različit pa ova pića možda neće biti prikladna za svakoga. Primjerice, neke će osobe koje imaju osjetljiviju probavu možda imati problema s nadutošću ili plinovima nakon konzumacije dijetalnih pića. Isto tako, ova vam pića možda neće pomoći zadovoljiti vašu želju za slatkim, nego je povećati. U takvim slučajevima vrijedi razmisliti isplati li vam se uopće konzumirati ovu vrstu napitaka. Međutim, ako nemate nijedan od ovih problema, nema razloga da ih u potpunosti izbjegavate. Ako se vaš dnevni unos tekućine pretežito temelji na vodi, a zaslađena pića konzumirate umjereno (npr. 2 – 3 čaše Coca-Cole tjedno), nema razloga za brigu.
Dijetalna pića mogu vam pomoći i postupno smanjiti šećer u prehrani i prijeći na unos zdravijih pića. Ako ste navikli na zaslađene napitke, ne morate odmah prijeći na običnu vodu. Osim dodavanja limuna ili začinskog bilja u vodu kako biste dodali okus, postupno možete zamijeniti pića zaslađena šećerom ovim light verzijama.
Koji je glavni zaključak?
Mnogi ljudi konzumiraju niskokalorična pića kako bi zadovoljili svoju želju za slatkim bez unosa šećera ili kalorija, a istraživanja pokazuju da ovi napici mogu olakšati mršavljenje i pomoći zadovoljiti vašu želju za slatkim. Međutim, prekomjerna konzumacija može imati štetne učinke, poput negativnog utjecaja na probavu ili čak povećanja želje za slatkim. Važno je zapamtiti da učinci dijetalnih pića na zdravlje mogu varirati od osobe do osobe, no povremena konzumacija ovih pića općenito se smatra sigurnom.
[1] BULL, M.J. - PLUMMER, N.T. Part 1: The Human Gut Microbiome in Health and Disease. – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4566439/
[2] CORMIER, R.E. Abdominal Gas. In WALKER, H.K. et al. – http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK417/
[3] EFSA PANEL ON FOOD ADDITIVES AND NUTRIENT SOURCES ADDED TO FOOD (ANS) Safety of the proposed extension of use of acesulfame K (E 950) in foods for special medical purposes in young children. – https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2016.4437
[4] FITCH, C. - KEIM, K.S. Position of the Academy of Nutrition and Dietetics: Use of Nutritive and Nonnutritive Sweeteners. – https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S2212267212003255
[5] FUNG, T.T. et al. Soda consumption and risk of hip fractures in postmenopausal women in the Nurses’ Health Study. – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25099544/
[6] KRITTANAWONG, C. et al. Sugar-Sweetened and Artificially Sweetened Beverages Consumption and Risk of Cardiovascular Health. – https://www.amjmed.com/article/S0002-9343(22)00737-9/fulltext
[7] MORTENSEN, A. Sweeteners permitted in the European Union: safety aspects. – https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/17482970600982719
[8] PANG, M.D. et al. The Impact of Artificial Sweeteners on Body Weight Control and Glucose Homeostasis. – https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fnut.2020.598340
[9] PETERS, J.C. et al. The effects of water and non‐nutritive sweetened beverages on weight loss and weight maintenance: A randomized clinical trial. – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4744961/
[10] QIN, P. et al. Sugar and artificially sweetened beverages and risk of obesity, type 2 diabetes mellitus, hypertension, and all-cause mortality: a dose-response meta-analysis of prospective cohort studies. – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32529512/
[11] RUIZ-OJEDA, F.J. et al. Effects of Sweeteners on the Gut Microbiota: A Review of Experimental Studies and Clinical Trials. – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30721958/
[12] SUEZ, J. et al. Artificial sweeteners induce glucose intolerance by altering the gut microbiota. – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25231862/
[13] TAHMASSEBI, J.F. et al. Soft drinks and dental health: A review of the current literature. – https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0300571204001885
[14] WILK, K. et al. The Effect of Artificial Sweeteners Use on Sweet Taste Perception and Weight Loss Efficacy: A Review. – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8954878/
[15] Aspartame | EFSA. – https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/aspartame
[16] Revised opinion on cyclamic acid and its sodium and calcium salts. – https://www.sweeteners.org/scientific_studies/revised-opinion-on-cyclamic-acid-and-its-sodium-and-calcium-salts/
[17] Scientific Opinion on the safety of steviol glycosides for the proposed uses as a food additive | EFSA. – https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/1537
Dodaj komentar